EuroBlic.info

Posljednji pokušaj da se spriječi curenje nafte u Meksičkom zaljevu, “top kill”, nije uspio.

Nakon konzultacija s vladinim čelnicima, BP se odlučio preusmjeriti na drugu strategiju.

Doug Suttles iz BP-a rekao je na konferenciji za novinare da će inženjeri pokušati riješiti problem postavljanjem neke vrste čepa, što će trajati između četiri i sedam dana.

“Nakon tri dana pokušavanja s ‘top killom’ vjerujemo da je sada vrijeme da prijeđemo na druge metode”, rekao je za CNN.

BP će sada, koristeći se posebnim podmornicama, odsjeći cijev iz koje curi nafta i izravno iznad sigurnosnog ventila postaviti čep. On bi trebao prikupljati naftu koja će se zatim odvoditi do brodova na površini.

I iduća metoda je privremeno rješenje

Iako je i to tek privremeno rješenje, stručnjaci smatraju da je upravo to najbolji način da se minimalizira istjecanje nafte.

“Top kill” je bio najambiciozniji plan saniranja štete dosad. BP je najprije pokušao zaustaviti istjecanje nafte postavljanjem kupole od čelika i betona iznad izvora, da bi zatim pokušali sa stavljanjem cijevi promjera 10 cm u puknuti cjevovod bušotine. Inženjeri su tom metodom uspjeli preusmjeriti dio nafte, ali su je napustili kada je trebalo započeti s “top killom”.

“Premda dobivamo optimistična izvješća, jasno je da metoda nije donijela očekivane rezultate”, rekao je u subotu američki predsjednik Barack Obama, obrazlažući napuštanje “top killa”.

“Novi pristup je riskantan i nije iskušavan na ovolikoj dubini. Zato ga nismo pokrenuli dok nismo iscrpili ostala rješenja”, objasnio je.

British Petroleum je u četvrtak napokon priznao razmjere posljedica eksplozije na bušotini Deepwater Horizon 20. travnja. Glavni predstavnik BP-a ocijenio je da se u Meksičkom zaljevu događa ekološka katastrofa iako je ranije tvrdio da razmjeri onečišćenja neće biti toliko veliki.

BP i savezne vlasti lagali o količini nafte

Direktorica američkog Instituta za geološka istraživanja Marcia McNutt tada je rekla da su ekipe znanstvenika utvrdile da iz bušotine Deepwater Horizon dnevno istječe između 12 i 19 tisuća barela nafte, a ne 5 tisuća kako su tvrdili BP i savezna vlada. Prema tim podacima, do sada je u more isteklo između 77 i 122 tisuće tona nafte, čime je ova ekološka katastrofa postala veća i od nesreće tankera Exxon Valdez 1989. kod Aljaske, kada je u more isteklo 50 tisuća tona nafte.

index.hr

Popularity: unranked [?]

Sve svoje rezerve nafte čovječanstvo će iscrpiti 22. listopada 2047. godine, a prirodni plin nestat će 19 godina kasnije, 12. rujna 2068. godine, objavljeno je na energetskom portalu Europske unije! Zemlja će bez nafte, prema njihovim izračunima, ostati tog dana točno u 20:58 sati po srednjoeuropskom vremenu.

Prema istim izračunima, ugljena će nestati 19. svibnja 2140. godine, a među neobnovljivim izvorima energije najdulje će trajati uran koji će se iscrpiti 28. studenoga 2144. godine. Najviše naftnih rezervi, prema podacima Europskog energetskog portala, ima Bliski istok – na prva četiri mjesta su Saudijska Arabija, Iran, Irak i Kuvajt, a peta je Venezuela. Slijede Ujedinjeni Arapski Emirati pa tek onda Rusija. SAD je na 11. mjestu, a Kina na 14.

Upravo su SAD i Kina uvjerljivo najveći potrošači nafte, a slijede ih Japan, Indija i Rusija. Prirodni plin najviše troše SAD i Rusija. Kina troši najviše ugljena, ali ga najviše i proizvodi. Najveće zalihe urana, pak, ima Australija (čak 23 posto svjetskih zaliha nalazi se na australskom kontinentu), no najviše nuklearnog goriva proizvode Kanada i Kazahstan.

Što se tiče obnovljivih oblika energije, njima u najvećem broju raspolaže Velika Britanija. No, obnovljivi oblici energije trenutno pokrivaju manje od dva posto britanskih energetskih potreba. U najboljoj situaciji na ovoj ljestvici je Danska, kojoj već sad obnovljivi oblici energije pokrivaju više od 17 posto energetskih potreba, a cilj je da se ta brojka u idućih deset godina popne na 30 posto. Cilj cijele Europske unije je da 20 posto svojih energetskih potreba do 2020. godine ispunjava iz obnovljivih oblika energije.

Na Europskom energetskom portalu mogu se pronaći i brojni savjeti za štednju energije, koji također povoljno djeluju i na okoliš. Tako se, osim prebacivanja na obnovljive oblike energije, predlaže i korištenje štedljivih aparata, što rjeđe korištenje automobila, štednja na grijanju preko noći i u trenucima kad je kuća prazna, dobra izolacija u kućama i stanovima, rad od kuće umjesto iz ureda kad god je to moguće…

index.hr

Popularity: unranked [?]

Da je BiH Norveška, danas bi, zbog činjenice da leži na bogatim nalazištima nafte, plivala u novcu. Međutim, u susjednoj zemlji to nije slučaj, a omču oko vrata predstavlja joj Daytonski sporazum i podjela na entitete.

Priču o eksploataciji nafte u BiH, čije su postojanje neosporno potvrdila predratna istraživanja, oživjela je nedavna posjeta Milorada Dodika Rusiji, tijekom koje je premijer Republike Srpske najavio da će dvije kompanije iz te zemlje početi s ispitivanjem nalazišta nafte i plina u RS-u.

Tijekom istraživanja od 1989. godine locirana su tako četiri prioritetna naftna polja čiji se kapacitet procjenjuje na 50 milijuna tona, i to južno od Šamca, površine 22 kilometra kvadratna, jugozapadno od Orašja površine 37 kilometara kvadratnih, na području Tuzle od 22,5 kilometara kvadratnih i Lopara površine 21 kilometar kvadratni, kazao je za Nezavisne novine Ranko Cvijić, profesor Rudarskog fakulteta u Prijedoru i savjetnik Komisije za koncesije RS.

Vrijednost naftnih polja oko 27 milijardi dolara

Ako se uzme u obzir da su procijenjene količine nafte oko 50 milijuna tona, odnosno oko 366 milijuna barela, po aktualnoj cijeni nafte na svjetskom tržištu njihova vrijednost bi iznosila oko 27 milijardi dolara. Cvijić objašnjava kako je samo naftno polje kod Tuzle u cijelosti na području FBiH, a polje kod Lopara je kompletno u sastavu RS. Podsjetio je također da su Daytonskim mirovnim sporazumom entiteti isključivi titulari mineralnih resursa te da samo nadležna ministarstva , odnosno vlade RS i FBiH mogu na svom prostoru dati rješenja i potpisati ugovore o koncesiji za istraživanja, odnosno korištenja mineralnih resursa, pa i nafte i plina.

U vezi nafte situacija je malo specifična jer se neka ispitana ležišta protežu duž entitetskih granica, kaže Cvijić te dodaje kako bi se malo kome isplatilo raditi a da nema koncesiju na cjelokupnu količinu nafte. On drži i da se istraživanja moraju proširiti jer je izvjesno da nafta osim na spomenutim lokacijama postoji i na području Dinarida. Istraživanja na tom području vršila je američka kompanija AMOKO, koja se u međuvremenu raspala, a koja je tražila ugovor od 35 godina za istraživanje i eksploataciju nafte.

Zalihe nafte za 50 godina

Šefik Koričić, šef Komisije za koncesije FBiH kaže da bi država, ukoliko bi se netko odlučio za eksploataciju nafte, imala ogromnu korist od toga ako se ima u vidu da prema prvim istraživanjima postoje zalihe za sljedećih 50 godina. Kako je kazao, ukoliko bi se krenulo s vađenjem nafte, kao prateći produkt bila bi i eksploatacija plina koji gotovo uvijek ide uz naftu, a čime bi bili osigurani i dodatni prihodi.

Dodaje i kako su u FBiH u proceduri izmjene Zakona o koncesiji, kojim bi nadležnost za davanje koncesija s kantona prešle na entitetski nivo, dok će o koncesijama za eksploataciju ležišta koja se nalaze na entitetskoj liniji morati odlučivati državna komisija. Cvijić kaže kako bi visina koncesijske naknade za izvađenu naftu mogla biti između 10 i 15 posto njezine vrijednosti.

index.hr

Popularity: unranked [?]