EuroBlic.info

Najveći europski autoklub, njemački ADAC, koji redovito daje korisne informacije svojim članovima, objavio je zanimljivu informaciju za one koji se upravo spremaju na turističko putovanje automobilom, u jednu od europskih destinacija. Gorivo je najjeftinije u Hrvatskoj!

Zbog toga se turistima savjetuje da kad putuju na Jadran, uliju samo onoliko goriva koliko im je potrebno da dođu do granice naše zemlje, te ga zatim napune. Zbog skupoga goriva u Italiji, onima koji odmor planiraju na Apeninskom poluotoku, savjetuje se spremnik napuniti do čepa u Austriji.

Također se savjetuje tankiranje na autocestama, gdje je cijena ista, a usluga bolja nego na lokalnim cestama. U Njemačkoj je, naime, gorivo na crpkama uzduž autocesta, na kojima se ne naplaćuje cestarina, skuplje nego na drugim cestama. To je svakako dobra vijest u vrijeme je dok Austrijski prometni klub VCO objavio da Hrvatska ima najpogibeljnije prometnice u Europi.

Premda u toj vijesti ima i istine, ona se temelji na podacima od prije dvije godine, otkad se broj stradalih smanjio za trećinu i velikim je dijelom tendeciozan, kako bi naštetio našem turizmu i europske turiste motivirao da ljetni odmor provedu u austrijskim Alpama.

Njemački ADAC posebnu nesigurnost ne ističe, ali naglašava da u Hrvatskoj treba zvati policiju i nakon manjih nesreća. Oni očito dobro znaju ono što smo u više navrata savjetovali našim čitateljima – ispunjeno europsko jamstvo je bezvrijedan papir bez policijskog zapisnika, ako krivac naknadno porekne krivnju.

Sve bolje stanje
Naše su prometnice, a i propisi, većinom usklađeni sa stanjem u Europi. To je potvrdilo objektivno njemačko izvješće. Iako je stanje daleko od idealnoga, uočljiv je napredak u protekle dvije godine. Naše su autoceste pridonijele poboljšanju stanja u turizmu i bit će još bolje kad se poboljša kultura vožnje i ojačaju zaštitne ograde.

Ono što na ovome trebamo naučiti jest da su turisti i te kako dobro upoznati s posebnostima u svakoj turističkoj zemlji i da je svaka mjera koja ide u korist turista dobrodošla. Ne naglašava se kako su nam cestarine skupe, ali ni posebno povoljne, jer je šest centa po kilometru nešto jeftinije nego u Italiji i Francuskoj i na razini cijene u Grčkoj. Zbog toga bismo promišljenim popustima i akcijama s cestarinama zasigurno postigli dobre učinke.

ŽELJKO MARUŠIĆ

Ne brzajte u Švedskoj
Najjeftinije je prekoračenje brzine u Češkoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj. Za 20 km/h više od dopuštenoga platit ćete samo 15 eura. Za isto prekoračenje u Danskoj ćete platiti 270 eura, u Španjolskoj 300, a u Norveškoj čak 400 eura.

Prolazak kroz crveno svjetlo najmanje stoji u Rumunjskoj, 20 eura. Za takav prekršaj u Njemačkoj ćete biti kažnjeni s 200 eura, u Španjolskoj 300, a u Norveškoj čak sa 650 eura. U Sloveniji je kazna od 125 eura, no već u Italiji od 258 do 1035 eura. U Velikoj Britaniji je kazna do 7473 eura. U Švedskoj automatski slijedi zatvorska kazna.

BiH traži sajlu za vuču
U Češkoj, Danskoj, Sloveniji, Makedoniji i Norveškoj obvezno je dnevno svjetlo i po danu, u Španjolskoj se tijekom vožnje ne smije telefonirati ni ‘hands-free’. BiH je jedina europska zemlja koja još uvijek propisuje rezervne lampice i sajlu za vuču.

Ograničenje brzina
GRAD: u Hrvatskoj i većini zemalja ograničenje je 50 km/h. Iznimke su Albanija – 35, Makedonija 40, Velika Britanija – 48, dok Bjelorusija, BiH, Moldavija, Srbija, Ukraina i Rusija imaju ograničenje od 60 km.

IZVAN NASELJA: u Hrvatskoj i većini zemalja je 90 km/h. Iznimke su Albanija – 60, BiH, Crna Gora, Danska, Irska, Nizozemska, Norveška, Srbija, Švicarska – 80, Velika Britanija – 96, dok je rekorder Austrija sa 100.

AUTOCESTE: Albanija i Norveška – 90 km/h, Crna Gora – 100, Moldavija, Bjelorusija, Litva, Letonija, Estonija, Rusija – 110, Velika Britanija – 112, Belgija, BiH, Grčka, Irska, Finska Makedonija, Nizozemska, Portugal, Srbija, Španjolska, Švicarska, Švedska, Turska – 120, Austrija, Bugarska, Češka, Danska, Francuska, Hrvatska, Italija, Luksemburg, Poljska, Rumanjska, Slovačka, Slovenija, Mađarska, Ukrajina, Rumunjska – 130. Njemačka nema općeg ograničenja, ali ih ima na pojedinim dionicama.

slobodna dalmacija

Popularity: 2% [?]

‘Očajna kućanica’ Eva Longoria Parker već je nekoliko dana u Hrvatskoj te se opustila što se tiče poziranje fotografima. Štoviše, ponaša se kao da ih uopće ne primjećuje. Slavna holivudska glumica posjetila je slapište Skradinski buk zajedno sa suprugom Tonyjem Parkerom i prijateljima.

Njezin suprug, NBA košarkaš, opušta se prije DJ-iranja u vodičkom noćnom klubu Hacienda, a ona uživa u odmoru. Opuštena je do te mjere da se nije libila skinuti u kupaći. Ponosna na skladno tijelo, pokazala je svoje čari te se šetala i uživala u prirodnim ljepotama na rijeci Krki.

tportal.hr

Popularity: 1% [?]

Jaca je hit na YouTubeu! Premijerkin govor na jeziku za koji ona valjda pretpostavlja da je engleski dosad je na megapopularnom videoservisu pogledalo oko 8.000 ljudi, a ne sumnjamo da će brojka i dalje rasti. Radi se o govoru koji je Kosorica prošlog vikenda održala na Godišnjoj skupštini Europske banke za obnovu i razvoj.

Zaslužila je Jaca i stotinjak komentara za svoje jezične ekshibicije, a svima je posebno upalo u uho njeno famozno prebacivanje s engleskog na hrvatski usred govora! Naime, hrvatska premijerka Jadranka Kosor nije znala ispravno spelovati EBRD, što je u njenoj interpretaciji zvučalo otprilike kao “Aj Bi… Ej Bi…”, pa si je skratila muke i jednostavno na hrvatskom ispalila “Europska banka za obnovu i razvoj”.

Nije ni ostale riječi u svom govoru, koji je pročitala s papira, Kosorica uspjela baš sjajno izgovoriti. No, na njen “balkanski engleski” smo već odavno navikli. Neuspjelim pokušajima komuniciranja na najraširenijem svjetskom jeziku Jaca nas je već osramotila kad se susrela s europskim povjerenikom za proširenje Stefanom Fuelleom, a legendarno “Yes! Yes! Yes!” pred Obamom više ne treba ni spominjati. No dobro, od njega je barem dobila autogram.

“Ja sam se poklopio ušima koliko me sram”, “Da, upravo taj osjećaj, kada se i sami sramite dok ovo gledate… Užas”, “BRUKA!”, “Jaco, uplati si tečaj engleskog, evo ja ću ti dati novac. Ne moraš preko harača uzimati”, “Ja bih od srama dao ostavku istog trena”, “Engleski čita na njemačkom”, “Dno dna”, “Ovo definitivno treba puštati djeci u školama da ih motiviramo”… To su samo neki od komentara koje je premijerka svojom izvedbom zaradila na YouTubeu.

index.hr

Popularity: unranked [?]

Objava argumenata Visokog suda dolazi sedam tjedana nakon priopćenja odluke da se Vasiljković može izručiti Hrvatskoj. Vasiljković je nakon odluke o izručenju nestao, te 43 dana proveo u bijegu. Australske vlasti ponovno su ga uhitile 12. svibnja i otada se nalazi u zatvoru.

Suci Robert French, William Gummow, Kenneth Hayne, Dyson Heydon, Susan Crennan, Susan Kiefel i Virgina Bell u srijedu su objavili zbog čega su odbili dokumente Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) koje je kao glavni argument koristila Vasiljkovićeva obrana.

Ti dokumenti, jedno kratko izvješće o jednom suđenju pred hrvatskim sudom i puno opširnija analiza suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj 2005. godine, kazuju da je ‘služenje u hrvatskoj vojsci tijekom Domovinskog rata bilo korišteno kao olakotna okolnost u presudama hrvatskim vojnicima osuđenima za ratne zločine’, navode australski mediji.

Vasiljkovićevi odvjetnici taj su dokument koristili pred Saveznim sudom, pokušavajući dokazati da će tom praksom ‘kapetan Dragan’ biti puno teže osuđen nego hrvatski vojnici, što ga pak pred hrvatskim pravosuđem dovodi u neravnopravan položaj, i na taj način se borili protiv Vasiljkovićeva izručenja Hrvatskoj.

Sudac Heydon materijal OESS-a ocijenio je ‘slabim’, dok su suci Gummow, Hayne, Crennan, Kiefel i Bell kazali da ti dokumenti ne dokazuju da hrvatski sudovi izriču blaže presude kada se sudi hrvatskim vojnicima na osnovi njihovih političkih uvjerenja. ‘Dokazi govore suprotno tom zaključku’, ocijenili su australski suci.

Očekuje se da će Vasiljkovićevi odvjetnici pružiti daljnje argumente zbog kojih smatraju da njihov klijent ne bi imao pravedno suđenje u Hrvatskoj. Oni ih moraju dostaviti australskom ministru unutarnjih poslova Brendanu O’Connoru, koji će donijeti konačnu odluku o izručenju, do 15. lipnja. Vasiljković će do tada biti u australskom zatvoru.

Hrvatske vlasti sumnjiče Vasiljkovića, koji ima australsko i srbijansko državljanstvo, da je zapovijedio zlostavljanje hrvatskih zatvorenika tijekom Domovinskog rata.

tportal

Popularity: unranked [?]

Nekadašnji kapetan hrvatske reprezentacije Niko Kovač najavio je za austrijske medije večerašnju utakmicu u Klagenfurtu između Austrije i Hrvatske.

Reprezentacije na Fifinoj ljestvici dijeli gotovo pedeset mjesta, međutim stariji brat Kovač smatra da neće igrati nikakvu ulogu u ovoj prijateljskoj utakmici.

“Mislim da Fifa ranking ne govori puno, to su samo podaci na papiru, a vjerujem da je Austrija bolja no što to govori njena pozicija na svjetskoj ljestvici”, rekao je Niko Kovač.

“Da ne govorim da u reprezentaciji igra nekoliko vrlo talentiranih mladih igrača, poput Martina Harnika i Zlatka Jonzunovića. Sve su to igrači gladni uspjeha, koji neće imati veliki respekt prema zvučnijem protivniku”, dodao je.

Kovač očekuje jednu kvalitetnu utakmicu te smatra kako će obje momčadi forsirati napadačku igru, lijepu za gledatelje.

“Dojma sam da će to biti jedna vrlo dobra i zanimljiva utakmica za navijače. Obje momčadi bit će okrenute napadu i napadačkoj igri, a Worthersee Arena je trenutno jedan od najljepših austrijskih stadiona sa sjajnom atmosferom,” istaknuo je nekadašnji kapetan hrvatske reprezentacije.

“U svakom slučaju, večeras je sve moguće. Ne bi me iznenadili ni pobjeda Austrijanaca, ipak Hrvatska igra s gotovo rezervnom momčadi”, dodao je za kraj Kovač.

index.hr

Popularity: unranked [?]

Premijerka Jadranka Kosor reagirala je na sinoćnje divljanje navijača u Zagrebu tijekom i nakon utakmice Dinama i Hajduka u kojemu je jedan policajac izgubio oko, a jedan navijač teško ozlijeđen.

U Borovu Selu na obilježavanju masakra dvanaestorice redarstvenika najavila je oštrije i odlučnije korake u borbi protiv huliganstva na nogometnim stadionima.

“Sigurno je da moramo mijenjati zakon i ovlasti policije u smislu da svaki policajac, osiguravajući svaki život u Hrvatskoj, pa onda i svih navijača, kao i materijalna dobra, bude prije svega sam siguran”, rekla je najavivši drastične zakonske mjere za izgrednike na stadionima.

“Očito je da treba još dublje zarezati”, zaključila je.

index.hr

Popularity: unranked [?]

Adrijana Baković ispala je iz showa “Hrvatska traži zvijezdu”. Otpjevala je nekad veliki hit skupine E. T. “Ja ti priznajem”, ali publiku se njezina izvedba nije dojmila dovoljno da prođe dalje.

- Moram pohvaliti tvoj stajling večeras. Toliko si zrela u svom nastupu i svom pjevanju da te koji put tvoj stajling čini starijom nego što jesi, večeras sjajno izgledaš. Dodaj svoje godine u svoj nastup – rekla joj je Anđa.

S Adrijanom su do posljednjeg trenutka prolaz dalje iščekivali Duje Stanišić, Petar Brkljačić i Kim Verson koja je sve raznježila riječima da se još nikad nije poljubila te kako se nada da će njen prvi poljubac biti na nekom skrovitom mjestu.

Raspjevani dalmatinski galeb Duje Stanišić, pokazao je da uz glazbeni ima i solidan komičarski talent. Ivan Šarić, stalni član postave “Studija smijeha”, doveo je Duju kao gosta iznenađenja, što se, sudeći prema pljesku publike, pokazalo kao pravi zgoditak.

- Moram priznati da mi je bilo sjajno. Doduše, čudan je osjećaj kad si gore sam, još kad sam vidio nekoliko kamera i ispunjenu dvoranu, uhvatila me trema, no mislim da se na kraju nisam osramotio. Jedno je valjati fore ispred poznanika, a drugo u punoj dvorani – ispričao je Duje, čiji je nastup oduševio kolege iz HTZ-a.

večernji.hr

Popularity: unranked [?]

Predstavljanje programa za spas gospodarstva nije naišlo isključivo na pozitivne kritike. Neki ga čak nazivaju mrtvim slovom na papiru, a ističu i kako nema nijednog roka osim onog o ukidanju “harača”.

Novotny: Iznenađen sam razinom skromnosti

“Ovo je dokument vrlo skromnog potencijala i mogu reći da sam zapravo osobno iznenađen razinom skromnosti i uopćenosti u samom dokumentu gdje je ubačeno svega i svačega što zapravo nema veze s izlaskom iz krize”, rekao je za Index ekonomski analitičar Damir Novotny govoreći o Vladinu dokumentu koji je danas prezentiran na konferenciji za novinare, a potom i na službenim stranicama Vlade.

Naime, Novotny zamjera kako sam dokument nije ekonomsko-politički već je isključivo opće politički u kojem je Vlada uobličila neke svoje ciljeve, a miješaju se strateške, fiskalno-tehničke i političke smjernice.

“Tu se miješa svega i svačega pa tako imamo i neke čisto tehničke stvari kao što je primjena OIB-a. Kakve veze ima primjena OIB-a sa strategijom izlaska iz krize kada je to čisto tehničko-informatičko pitanje”, kaže Novotny dodajući kako je i razočaran jer naša Vlada nije primijenila neka iskustva, a ni mjere država koje sa svojim mjerama izlaze ili su izašle iz krize. U dokumentu nedostaje niz konkretnih mjera, ali i smjernica.

Novotny je također dodao kako je dodana stavka privatizacija, odnosno nastavak privatizacije, a ne postoji ništa što bi upućivalo na to što će se događati s Hrvatskim šumama ili s Hrvatskim poštama, a da i ne govorimo o sudbini Hrvatskog fonda za privatizaciju.

Otkazi umjesto otvaranja novih radnih mjesta

“Nije se dovoljno radilo i razradilo na proračunskim rashodima, a nema pretjerano govora ni i o industrijskoj ekonomiji, odnosno o proizvodnji. Nedostaju konkretne mjere i intervencije u poreznoj politici, kao što ih je imala grčka vlada, kojima se obeshrabruju loše ekonomske odluke poput kupovine nekretnina, a u korist investicija u obrtna sredstva poduzetnika”, rekao je Novotny dodajući da općenito nema naznaka mjera kojima će se privući kapital i svjež novac.

“U ovom trenutku najaviti otpuštanje 5 posto ljudi u javnoj upravi, a u isto vrijeme ne napraviti ništa za hitno otvaranje desetak tisuća radnih mjesta je loša odluka. Štoviše, primijetio sam sve više restriktivnih mjera prema poduzetnicima umjesto onih koje bi trebale olakšati stvari hrvatskim poduzetnicima”, rekao je Novotny na kraju složivši se s nama kako je riječ o jednom “gulaš-dokumentu”. Novotny tako kaže da je nevjerojatna stavka o likvidnosti kada svatko zna da priča o likvidnosti počinje od Vlade, a u ovom paketu ponovno se spominju restrikcije za neplatiše.

“Ako usporedimo Sanaderovih deset koraka za izlazak iz krize i Kosoričin Dokument, možemo reći da su isti. Oba su politički, a ne ekonomski dokumenti. Doduše, Sanaderove mjere bile su bez ovoliko detalja koliko ima Kosor”, rekao je na kraju Novotny.

Picula: Početak kampanje za prijevremene izbore

“Riječ je o slaboj kamuflaži, odnosno slabo kamufliranoj pretkampanji za parlamentarne izbore koji će, sad je jasno, biti prijevremeni. Slažem se sa svima koji kažu da je jedina djelotvorna antirecesijska mjera smjena Vlade Jadranke Kosor”, komentirao je za Index program SDP-ov Tonino Picula.

“Premijerka je u stalnom sukobu s tvrdim činjenicama hrvatskog ekonomskog kolapsa, a čini mi se da je konačni palac dolje njenoj politici dao guverner HNB-a čija se rečenica o nepostojećim reformskim kapacitetima vlasti može mjeriti s Bozanićevom rečenicom o grijehu struktura, koja je bila uvod ne samo u odlazak jedne vlade, nego cijele jedne generacije politike i političara. Kosor je u sve žešćem sukobu sa svima onima koji žarko žele reforme hrvatskog društva, ona se sukobljava s onima koji žele kritičnu reviziju zadnjih 20 godina hrvatske politike”, dodao je Picula.

Harač je bio antirecesijska mjera, a sad se ukidanje predstavlja kao antirecesijska mjera

“Ima tu još grotesknih momenata – realizaciju će koordinirati Ivan Šuker, koji program nije pisao, a koji je istodobno autor rečenice da nova zaduženja ne generiraju novi inozemni dug, što se može mjeriti s onim ‘novac nije imovina’. Smiješno je i što se ukidanje izvanrednog kriznog poreza tumači kao antirecesijska mjera, a sam taj harač je predstavljen kao antirecesijska mjera. To je klasični paradoks preko kakvih HDZ rado voli prelaziti”, smatra Picula.

“Vidim da se ne dira agrar, da nema ništa o stečaju brodogradilišta i, sve u svemu, sasvim je jasno da je to loš papir, ali dobra najava prijevremenih parlamentarnih izbora. Izgleda da je u uskom krugu oko premijerke postalo jasno da se neće moći izbjeći izbore, pa je onda zaključeno da treba napregnuti sve spin potencijale kako bi se osigurala dobra startna pozicija”, zaključio je Picula.

Pupovac: Važno je tko će provoditi program

“Ovo je ambiciozan program s čijim detaljima bih se tek trebao upoznati, a i trebao bih vidjeti koje politike i politička sredstva, pa i ljudi, stoje na raspolaganju za provođenje toga programa, jer mi se čini da je to iznimno važno. Ono što mi se čini važnim je da se razluči neophodne kratkoročne mjere od dugoročnih, a o tome će ovisiti što će dogoditi s tim programom. Ukoliko se ne razluči kratkoročne od dugoročnih mjera i ukoliko se ne pripreme nove politike i novi ljudi koji će voditi ove programe, nisam siguran kako će se taj program realizirati, ali kako o tome još nismo razgovarali, više o tome ne mogu reći”, rekao je Milorad Pupovac.

Nije htio precizirati što misli pod novim ljudima i politikama, dao je samo diplomatski odgovor: “Ono što bih htio kazati jest da je stanje u zemlji takvo da traži hitno djelovanje, sad kako će se to djelovanje organizirati, stvar je procjene i razgovora o tome što je najbolje. Ja bih volio da se taj razgovor organizira ako ni zbog čega drugog onda zbog programa, ako ni zbog toga, onda zbog problema i teškoća u kojima se društvo nalazi”.

Kajin: Mrtvo slovo na papiru

“Ovo je mrtvo slovo na papiru. Nakon što je, između ostalog, i Vlada urušila one koji rade, što se najbolje vidi po porastu nezaposlenosti, jer je prosječna u predjelima u kojima se radi rasla preko 20, a u predjelima gdje se živi na račun države do 10 posto, oni su sada ponudili još jedan spin i još jednu režiju koja može biti predizborni program koji nikoga neće obvezivati, ali ne može biti Vladin program. Jedina mjera koja ima rok je ovaj popularni harač zbog čijeg su si zadovoljstva ljudi i vene rezali, jedino on ima neki rok, tako da bi netko mogao zaključiti da se radi o običnom trla baba lan. Jedina stvarna mjera u ovome trenutku mogli bi biti izbori, samo tako je moguće doći do konsenzusa, izbore hoće građani, pokazuju to i svi događaji, od Registra branitelja do zvižduka u Jasenovcu”, komentirao je za Index Damir Kajin.

“Izbore žele oni koji se ne boje odgovornosti i oni koji će biti nositelji lista, a oni koji se skrivaju iza tih nositelja na tim listama i oni koji su sve dobili dogovorom te izbore ne žele, ali to bi jedina prava mjera mogla biti. S druge strane, iščitavajući mjere kao što je ukidanje agencija postavlja se pitanje tko ih je formirao, otpuštanje ljudi u javnoj službi povlači pitanje koliko ih je zaposleno u zadnjih šest godina, a slično se može pitati i za povlaštene mirovine. Ova se Vlada svima želi dopasti, a nikoga dotaknuti, zato i ide u ukidanje harača, jer će se nakon toga vjerojatno dogoditi izbori. Ovo nije dorađeno, a hoće li biti ikada operacionalizirano, u to sumnjam, ali sam siguran da me vrijeme neće demantirati. Stvarnim poslom oporavka morat će se pozabaviti neka druga garnitura na čelu Hrvatske”, dodao je Kajin.

Sever: Mjere su donesene nabrzinu, a ostavljaju gorak okus u ustima

“Već iz prvog pogleda može se steći dojam da su te mjere napravljene nabrzinu. Mi mjere očekujemo već dugo, a na pokušaj donošenja mjera za izlazak iz krize se već jako dugo čekalo. Mi smo prošli petak dobili prijedlog nekih mjera, a sutra ćemo raspravljati o njima nakon što su već donesene. Ono što se može vidjeti iz mjera je da su nedovoljno dorečene, nedovoljno jasne, neke od njih i zakasnjele, a voljeli bismo da se o tim stvarima raspravljalo malo detaljnije”, rekao je za Index predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.

“Sasvim je jasno da su mjere predstavljene kako bi se dobila pozornost i potpora za mjere, a da nisu provedene u konzultaciji sa socijalnim partnerima. Ne vidi se konkretno rješavanje prezaduženosti, sustavnih mjera tu nema, sada je na prvu loptu to teško komentirati, a s druge strane, bez očekivanih konzultacija na temelju kojih bi se povlačile mjere to opet malo podsjeća na populistički pristup. Neki potezi i nisu loši, ali u cjelini ostaje gorak okus”, dodao je Sever.

Ribič: Nije im ništa do sada uspjelo

“Kada znate za činjenicu da, otkad je Kosor došla na vlast, ni jedna reformska mjera nije zaživjela, onda vam je sasvim jasno da im je bilo potrebno da izađu s nečim i nešto i obećaju”, rekao je Vilim Ribič, čelnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, dodajući da se ipak mora pozdraviti ukidanje kriznog poreza. No, kako kaže, malo je čudno da se danas najavilo nešto što će možda biti 1. studenoga.

“Zašto Vlada danas najavljuje da će ukinuti krizni namet? Kakve to veze ima. Pa valjda bi bilo normalno da su to objavili na dan kada ukidaju. Sve mi se čini kako je Kosor pod pritiskom kritika jednostavno morala nešto izbaciti prema javnosti kako bi je utišala”, rekao je Ribič koji je općenito nezadovoljan današnjim Dokumentom.

Kosor nema pojma, a sad je to i dokazala

Isto tako, Ribič, osvrnuvši se na najavu Vlade o otpuštanju 5 posto zaposlenika javne uprave, naglašava da Vlada nema pojma kojih pet posto ljudi mora na ulicu.

“Oni i ne znaju koliko ih je zaposleno, a kamoli koji su prekobrojni. Gdje je taj dokument koji nam uporno već godinama obećavaju”, pita se Ribič dodajući kako je njegova ocjena da je trenutno 6 od 7 posto prekobrojnih.

“Moja procjena tako je odokativna i tako približna i bez nekakve detaljne analize. A isto tako danas radi Vlada. Oni zapravo pojma nemaju, a danas su to i dokazali”, rekao je Ribič na kraju.

Jurčić: Na ovom se tek treba raditi

“Dokument je zapravo korektan u smislu čišćenja situacije u gospodarstvu i državnoj upravi, no na ovom se tek treba raditi i detaljno ga razrađivati”, rekao je za Index ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić dodajući kako su u dokumentu dobro postavljeni ciljevi, ali kako kaže, dobrih ciljeva zapravo nikad nije ni nedostajalo.

Jurčić ističe kako ga je iznenadilo da Dokument nije razradio smjernice industrijske politike u smislu što Hrvatska treba proizvoditi, gdje i na koji način, jer osim prirodnih uvjeta postoje i uvjeti koje određuje hrvatska Vlada.

“Sve je nekako uopćeno, a o dosta toga već se govorilo i prije. Uostalom, ovaj dokument zapravo se i čini kao kompilacija onog što se do sada najavljivalo ili učinilo ili se tek ima učiniti. No, ističem, ovaj dokument tek je polazan i nužna je razrada”, rekao je Jurčić naglašavajući kako se mnoge od ovih mjera koje se spominju u Vladinu Dokumentu mogu naći i u drugim Vladinim odredbama i dokumentaciji.

Očekivalo se nešto konkretno

Na izravan upit je li s obzirom na trenutnu ekonomsku situaciju te s obzirom na današnji datum od Vlade očekivao konkretnije mjere, Jurčić kaže da je zaista očekivao nešto puno određenije.

“Ne želim da me se shvati da politikantski kritiziram, ali dobronamjerno mogu reći kako je ovo sve manje-više dobro, ali na ovom tek treba raditi. Postoje neki dijelovi o kojima bih ja diskutirao, s nekima se i ne slažem, a neke su čisti alibi današnje Vlade. No, kažem, na ovom tek treba raditi”, rekao je Jurčić na kraju.

index.hr

Popularity: unranked [?]

Posjet predsjednika RH Ive Josipovića središnjoj Bosni i Mostaru protekao je u znaku brojnih skandala i mučnih situacija, a čak je u jednom trenutku prijetilo i izbijanje masovnih prosvjeda izmanipuliranih braniteljskih udruga na području Lašvanske doline, što su, prema pouzdanim informacijama, spriječili tamošnji utjecajni svećenici i neki lokalni političari. Ignoriranje dolaska hrvatskoga predsjednika, koji je i hrvatskim strankama želio pružiti ruku pomirenja i pokazati da nije osvetoljubiv iako su hrvatske stranke tijekom izbora za predsjednika RH bile isključivo protiv njega i pozivale su članstvo da glasuju za njegovoga protivnika Milana Bandića, barem kad se drugoga dana posjeta tiče, bilo je u organizaciji HDZ-a BiH i čelnika te stranke Dragana Čovića.

U Ahmićima izostao vrh HDZ-a

Dvije stvari su dokaz za tvrdnju da je Dragan Čović bojkotirao dolazak predsjednika Josipovića i u središnju Bosnu i u Mostar. Naime, tijekom posjeta Ahmićima i Križančevu selu nije bilo niti jednoga visokopozicioniranoga dužnosnika HDZ-a BiH s toga područja, poput zamjenika i dopredsjednika stranke Nike Lozančića i Marinka Ćavare ili, recimo, Lidije Bradara, koja je članica Predsjedništva HDZ-a BiH. Bili su nazočni samo lokalni stranački dužnosnici. U Mostaru predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović nije bio u pratnji predsjednika RH Ive Josipovića kad je posjetio Aluminij niti je bio na sastanku čelnika kreševske šestorke i hrvatskoga predsjednika u Konzulatu RH u Mostaru. Marinko Ćavara, dopredsjednik HDZ-a BiH, je prenio stranačke poruke visokome gostu iz Zagreba.

Neslužbeno, Dragan Čović bio je ljut na Ivu Josipovića što nije već prvoga dana posjetio Mostarski sajam, kako mu je, navodno, obećao nedavno u Zagrebu, gdje se predsjednik Josipović, po zamisli Dragana Čovića, trebao sastati s Borisom Tadićem i Harisom Silajdžićem. Na taj bi način Čović pokupio važne političke poene i bilo mu je jako stalo do takvoga “spoja”. Također, prema drugim izvorima, neki “odani” i povjerljivi ljudi iz SDP-a BiH, ali i nekih hrvatskih stranaka, nekoliko dana prije dolaska Josipovića u BiH upozorili su predsjednika RH na veliku zamku koju mu sprema zapravo Dragan Čović. Nije, naime, ništa sporno što je sajam u Mostaru otvorio Boris Tadić i što je trebalo doći do sastanka njih dvojice sa Silajdžićem, problem je bio dolazak premijera RS-a Milorada Dodika. Poznato je kako Dodika službena hrvatska politika želi pod svaku cijenu zaobilaziti i to je navodno ključni razlog što je Josipović izbjegao dolazak već na otvaranje Mostarskog sajma.

Komšić prepreka

Neki ljudi iz Čovićeva okruženja ne kriju da je njihov šef bio iznimno ljut na Ivu Josipovića zbog poziva Željku Komšiću da sudjeluje na sastanku s kreševskom šestorkom. Da je Čović uistinu pokrenuo kampanju ignoriranja predsjednika RH, svjedoče i istupi raznih veteranskih udruga i priopćenja koje su uputili Čovićevi ljudi. U središnjoj Bosni situacija je bila još napetija i samo zahvaljujući mudrosti i utjecaju nekih svećenika i lokalnih političara, braniteljske udruge nisu organizirale masovne prosvjede, navodno, zbog famoznog žaljenja za sudjelovanjem RH u podjeli BiH i Josipovićeva odlaska u Ahmiće, gdje je uostalom bio i kardinal Vinko Puljić. Čovićevi ljudi su tijekom cijeloga dana slali na tisuće SMS poruka u kojima su pozivali na osudu i bojkot Josipovićeva dolaska u središnju Bosnu i Mostar.

Sve to baca mrlju na jednu iznimno dobru i prihvatljivu gestu i namjeru predsjednika RH. On je želio dati potporu državi BiH, ali i opstanku Hrvata u BiH.

Učinci posjeta

Nekima je to očigledno zasmetalo i na svaki način su željeli umanjiti učinke njegovoga dvodnevnoga boravka u BiH. Posjet predsjednika RH se ipak može smatrati uspješnim s pozicije službene hrvatske politike. O tome svjedoče brojne pozitivne reakcije kako u BiH, tako i u svijetu, a najbitnija je svakako ona iz Washingtona. Ona će, nažalost, biti i dalje motivom za daljnje međustranačke optužbe na hrvatskoj političkoj pozornici u BiH. A upravo je trebalo biti obrnuto.Trebao je to biti dodatni motiv i snaga za istinsko okupljanje i jedinstvo u trenucima kada stalno kukaju nad sudbinom svoga naroda i kršenjem njegovih ustavnih prava.

otvoreno.ba

Popularity: unranked [?]

Bio je to opušten susret, jedna večera prijatelja. Imala sam čast sjediti za stolom sa svojim kolegama i govoriti o svim relevantnim temama kao ravnopravna i ponosna članica NATO saveza – kazala je nakon večere s američkim predsjednikom Barackom Obamom i još 10 predsjednika i premijera zemalja središnje i istočne Europe hrvatska premijerka Jadranka Kosor.

U središtu pozornosti večere u Pragu bila je, kazala je Kosor, sigurnost i budućnost.

- A što se tiče, tema koje sam ja otvorila, svakako je potpora Hrvatske, članice NATO-a, a uskoro i članice EU, zemljama jugoistočne Europe, a posebno sam govorila o potpori BiH. Rekla sam da bi bilo dobro da BiH dobije što skorije svoju NATO perspektivu, da MAP ne može biti nagrada već skup obveza za BiH – kazala je Kosor te istaknula da su kolege, koje predstavljaju i Europsku uniju isticali i to da žele što je moguće prije Hrvatsku u EU.

Kosor je spomenula i da je sa slovenskim kolegom Borutom Pahorom riješila jedan problem koji je bio aktualan i na stolu, ali ne riješen 18 godina, te da je Obama pokazao da zna za to i da to s velikim odobravanjem podupire.

Obamin autogram na jelovniku

- Pozvala sam predsjednika Obamu da posjeti Hrvatsku. Rekla sam mu da imamo najljepše more. Nasmijao se sa velikim odobravanjem. A predsjednik Obama je spomenuo Chicago i veliki broj Hrvata koji tamo žive, pa je rekao da bi bilo dobro da dođem u Chicago. Nije rekao da će doći, ali vidjelo se da zna ponešto o našoj obali. Uistinu, jedna lijepa večer. Ja sam zamolila na kraju, na onom jelovniku, što je bilo priloženo svakome od znas, za jedan potpis. To je za memoare – kazala je večeras dobro raspoložena premijerka.

Kosor je za večerom govorila i kako treba “još nešto učiniti na tome da se NATO ne precipira samo kao vojni savez nego jak političi savez”, što je naišlo na odobravanje. – Ono što ću posebno pamtiti jest rečenica Obama, kad se govorilo o NATO-u, kad smo svi rekli što smo imali, što smo smatrali da je bitno, predsjednik Obama je rekao: što se tiče NATO-a nema novih i starih, važnijih i manje važnih. Svi smo mi NATO i svi smo mi imamo jednaka prava i jednake i dužnosti – zaključila je Kosor koja Obamu opisuje kao iznimno neposredna, koncentrirana sugovornika.

večernji.hr

Popularity: unranked [?]